Keratokonus je degenerativna bolest koja zahvaća prednju površinu oka koju zovemo rožnica
Što je keratokonus?
Keratokonus je degenerativna bolest koja zahvaća prednju površinu oka koju zovemo rožnica. Kod pacijenata koji boluju od keratokonusa progresivno dolazi do stanjenja, slabljenja te nepravilnosti rožnice što dovodi do povećanja dioptrije (kratkovidnosti i nepravilnih astigmatizama). Dolazi do pojave zamućenja vida, dvoslika te osjetljivosti na svjetlost.
Koji su simptomi keratokonusa?
Najčešće dolazi do jednostranog pada vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i paracentralno stanjenje rožnice (zaprima konusni oblik).
Tko najčešće oboljeva?
Isto tako dokazana je poveznost mastamla bolesti sa trljanjem očiju u djetinjstvu koje je potaknuto alergijama. Točan uzrok keratokonusa nije poznat, ali se smatra da je povezan sa slabijom enzimskom aktivnošću unutar rožnice. Smatra se da postoji i genetska predispozicija jer se češće javlja u obiteljima u kojima je već ranije dijagnosticiran keratokonus. Približno od keratokonusa oboli jedna osoba na dvije tisuće stanovnika (5-8% pacijenata s Downovim sindromom).
Kojom brzinom napreduje bolest?
Keratokonus se najčešće razvija asimetrično te u 90% slučajeva zahvaća oba oka. Nema pravila kojom brzinom će bolest napredovati, oscilacije su različite od čovjeka do čovjeka. Proces progresije keratokonusa može trajati 10-20 godina a u nekim slučajevima i doživotno ukoliko se ne liječi.
Ukoliko imam keratokonus, mogu li laserski skinuti dioptriju?
Ukoliko imate keratokonus nije moguće ukloniti dioptriju standardnim metodama jer to može dovesti do progresije same bolesti te popuštanja rožnice koje u krajnjem slučaju dovodi do slabljenja vidne oštrine.
Što je Cross-linking metoda?
Kod blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa preporučuje se nošenje naočala i polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih leća i redovno praćenje progresije bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se crossliniking metoda.
Cross-linking je postao standardna metoda za zaustavljanje keratokonusa i raznih ektazija rožnice. Crosslinking je zahvat kojim se pokušavaju pojačati oslabljene kolagenske veze rožnice i tako usporiti napredovanje keratokonusa. Naglasak je na riječi usporiti jer se procedura koristi u svijetu oko 20 godina, tako da još uvijek ne postoji dovoljan vremenski odmak da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da crosslinking definitivno zaustavlja keratokonus. Prema dosadašnjim iskustvima, od 5 pacijenata kojima je napravljen ovaj zahvat, jedan je podvrgnut transplantaciji rožnice.
Kome se preporučuje Cross-linking?
Osobe kojima se preporučuje crosslinking su pacijenti s progresivnim keratokonusom čija debljina rožnice nije ispod 390 mikrona, pacijenti čija je rožnica bistra i bez ožiljaka, a vidna oštrina s naočalama može iznositi 0,9 ili niže. Pacijenti s drugim bolestima rožnice i naravno pacijentice koje su trudne nisu kandidati za crosslinking.
Što očekivati nakon zahvata?
Stvarni rezultati nakon crosslinkinga procjenjuju se nakon 6 do 12 mjeseci po zahvatu kod odraslih pacijenata, a kod djece su potrebna i do 24 mjeseca. Pacijent može nakon oporavka nastaviti nositi kontaktne leće, a vrlo često su to leće s istim parametrima kao i prije crosslinkinga.
Kakva je terapija nakon zahvata?
Nakon završetka zahvata na tretiranu rožnicu se aplicira meka kontaktna leća koja kontinuirano ostaje u oku 4 do 7 dana. Pacijent dobiva lokalnu terapiju u vidu kortikosteroidnih kapljica koje će ukapavati kroz naredna dva mjeseca. Prvi dan po zahvatu pacijent može osjećati jake bolove na što se svakako upozori.
dr. Vlade Glavota, spec. oftalmolog
