Smatra se da je više od 5 milijuna ljudi u svijetu slijepo od glaukoma, a višestruko više pati od glaukomskog oštećenja vida. Svjetski tjedan glaukoma obilježavamo od 8. do 14. ožujka
Glaukom je jedan od vodećih uzročnika sljepoće u svijetu.
Smatra se da je više od 5 milijuna ljudi u svijetu slijepo od glaukoma, a višestruko više pati od glaukomskog oštećenja vida. Stoga se već šestu godinu zaredom obilježava Svjetski tjedan glaukoma i to od 8. do 14. ožujka. Pridavanjem takvog značaja ovoj bolesti ukazuje njenu pogubnost po vid, a ujedno i na važnost njenog ranog otkrivanja i odgovarajućeg liječenja.
Glaukom je ”tihi ubojica vida”.
On ne daje nikakve znakove, smetnje ni bolove dok napreduje u očima i to sve dok se ne otkrije slučajno na pregledu ili dovede do takvog stupnja umanjenja vida kada se oboljeli javlja tražeći liječničku pomoć. Bolest postupno oštećuje periferni vid i zato se ne može spontano zamijetiti sve dok ne dođe do takvog sužavanja vidnog polja kada počinju smetnje i incidenti. Tada se čini da nam predmeti ili osobe naglo ulete u vidno polje ispred nas a da ih nismo ranije uočili (naglo uočavanje pješaka ispred sebe, pri pretjecanju u vožnji, otežan prelazak ceste, sudaranje s ljudima u mimoilaženju, udaranje o predmete oko nas, slabije kretanje noću i sl.). Osjećaj pritiska u očima i umor u očima posebno nakon rada na računalu nisu znak glaukoma, ali su dobar povod za posjet oftalmologu.
Glaukom je kronična progresivna bolest.
Javlja se obično iznad 40. godine života i to u relativnom malom postotku, da bi učestalost bila sve veća što je viša životna dob. Glaukom ne može nestati, već samo može zaliječiti i održavati lijekovima (kapima za oči). Jednom utvrđeno oštećenje vida se više ne može popraviti. Osnovne karakteristike glaukoma su povišen očni tlak i umanjenje vidnog polja kao posljedica oštećenja vidnog živca.
Kako se dijagnosticira glaukom?
Kompletnim oftalmološkim pregledom se jedino može kvalitetno potvrditi ili isključiti glaukom. Samo mjerenje očnog tlaka nije dostatno, pogotovo nekontaktnim mjerenjem (zračnim snopom) jer ono nije dovoljno precizno, ali može poslužiti kao tzv. “screening”. U slučaju da se nađe povišen očni tlak obvezno treba napraviti kompletan pregled s uvidom u vidni živac i njegovu kvalitetu i mjerenje očnog tlaka drugim metodama. Po potrebi se nadopunjuje pretragama i to vidnim poljem i tzv. OCT-om (laserskim skenom vidnog živca i njegovih niti). Kada su samo vrijednosti očnog tlaka granične ili malo povišene najčešće su samo potrebne periodične kontrole.
Postoje li razne vrste glaukoma i koji su čimbenici rizika njegovog nastanka?
Najčešći je obični kronični glaukom koji se javlja u starijoj životnoj dobi i njegove varijante uz nastanak mrene. Postoji urođeni glaukom koji se javlja u dojenačkoj dobi, ali se on srećom lakše uočava. Akutni glaukom je posebna pojava koji izaziva naglo vrlo jaku bol oka s padom vida. Riziko faktori za njegov nastanak su pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, uzimanje određenih lijekova i naslijeđe - postojanje glaukoma u obitelji.
Kako se liječi glaukom?
Najvažnije su redovite kontrole i uredno liječenje kapima koje je trajno (držati se uputa specijaliste). Određene vrste se mogu tretirati posebnim laserima. U slučaju da se ne može regulirati kapima može se i operirati.
Kako se nositi s glaukomom i kako ga prevenirati?
Redovito uzimanje kapi uz kontrole omogućuje normalan život i sprječavanje napredovanja bolesti. Za prevenciju najbolje je obaviti kompletan oftalmološki pregled kod prvog pregleda za naočale za čitanje, a to je oko 40. do 45. godine života te raditi periodične preglede najmanje svake 2 godine, a u slučaju prisutnih riziko faktora i češće. Ne postoji specifična prevencija, odnosno sve što je dobro za zdravlje je poželjno: tjelovježba, regulacija krvnog tlaka, zdrava ishrana, nepušenje i općenita briga za zdravlje.
Prim. Igor Žuljan, dr.med.
Specijalist oftalmolog
